TEORIJA EVOLUCIJE NE PROTIVI SE VJERI

 

     »Nema protivljenja između vjerskog poimanja stvaranja i dokazivanja empirijskih znanosti«, rekao je papa Benedikt XVI. koji je u petak 31. listopada primio sudionike godišnjeg plenarnog zasjedanja Papinske akademije znanosti. Štoviše, »zahvaljujući prirodnim znanostima, silno je poraslo naše razumijevanje jedinstvenog mjesta ljudskoga roda u kozmosu«. Na ovogodišnjem su se zasjedanju članovi Akademije bavili pitanjem »znanstvenih uvida u evoluciju svemira i života«.

Papa je naglasio kako danas postoji veliko zanimanje za tu temu. »Doista, mnogi naši suvremenici danas žele razmišljati o posljednjem izvoru bitka, njegovu uzroku i njegovu cilju te o smislu ljudske povijesti i svemira«, rekao je. Osvrnuvši se na povijest filozofije, ustvrdio je kako prvi pokušaji objašnjavanja početka kozmosa pomoću jednog ili više elemenata nisu zapravo podrazumijevali stvaranje, nego »mutaciju i transformaciju« materije. Tek je metafizika donijela kvalitetni pomak. »Da bi se razvijalo i evoluiralo, prvo mora biti biće, i to ono koje je iz ničega došlo u bivstvovanje. Ono drugim riječima mora biti stvoreno od strane prvoga Bića koje je takvo po svojoj biti.«

Priroda je knjiga, Bog je autor

Sveti je Otac spomenuo i Tomu Akvinskoga koji je rekao kako stvaranje nije tek početak povijesti svijeta i života. Ono nije »niti pokret niti mutacija«, nego »temeljni i trajni odnos koji povezuje stvorenje sa Stvoriteljem, jer on je uzrok svega što jest i svega što postaje«. Drugim riječima, Bog ne prestaje uzdržavati, na neki način neprestano stvarati svijet. Papa je velik dio govora posvetio Galileijevu uvjerenju, prema kojemu je priroda knjiga čiji je Bog autor, jednako kao što je autor Svetoga pisma. »Ona je knjiga čiju priču, čiju evoluciju, čije 'pismo' i značenje mi 'čitamo' putem različitih znanstvenih pristupa, jer uvijek pretpostavljamo temeljnu prisutnost autora koji se u njoj želio objaviti. Ta nam slika pomaže shvatiti kako svijet nipošto nije nastao iz kaosa, nego je nalik uređenoj knjizi. On je kozmos. Unatoč elementima iracionalnoga, kaotičnoga i destruktivnoga tijekom procesa promjena u kozmosu, materija kao takve jest 'čitljiva'. U nju je ugrađena 'matematika'. Ljudski se duh stoga može dati ne samo u 'kozmografiju' te proučavati mjerljive fenomene, nego se može upustiti i u 'kozmologiju' te razlučivati vidljivu unutarnju logiku kozmosa«, rekao je Papa.

»Neprijeporna svrhovitost« na svim razinama

Taj »sklad«, razumljivost i »neprijeporna svrhovitost« vidljiva je na svim razinama postojanja, »u anorganskome svijetu između mikrostrukture i makrostrukture; u organskom i životinjskom svijetu između strukture i funkcije; naposljetku u duhovnome svijetu između spoznanja istine i težnje za slobodom«.

Papa je nadalje istaknuo kako se razlika između jednostavnih živih bića i duhovnog bića koje je 'capax Dei' (sposobno za Boga), u postojanju razumske duše slobodnog transcendentalnog subjekta. Podsjetio je na nauk Crkve, koji kaže (prema Katekizmu Katoličke Crkve) kako »duhovnu dušu stvara izravno Bog - a ne 'proizvode' je njezini roditelji - te je stoga besmrtna. To upućuje na osobitost antropologije te poziva na njezino razmatranje u suvremenoj misli«.

Benedikt XVI. završio je svoj govor znanstvenicima koje okuplja Papinska akademije znanosti riječima svojega prethodnika pape Ivana Pavla II. iz godine 2003. Veliki je papa tada rekao kako »znanstvena istina, koja i sama sudjeluje u božanskoj istini, može pripomoći filozofiji i teologiji da potpunije razumiju ljudsku osobu i Božju objavu čovjeku, objavu koja je dovršena i usavršena u Isusu Kristu«.

Papinska akademija znanosti okuplja 80 vrhunskih znanstvenika iz cijeloga svijeta, ne samo katolika. O tome koji će se znanstvenici pozvati u Akademiju odlučuju sami njezini članovi. Temeljni je kriterij izvrsnost u određenoj znanstvenoj grani te etičko-moralni profil kandidata. Član akademije bio je, primjerice, hrvatski nobelovac Vladimir Prelog. Predsjednik Akademije u ovome je času talijanski fizičar Nicola Cabibbo, koji je uputio Papi pozdrav na početku audijencije.

Znanost i takozvana »vječna pitanja«

Među zapaženije nastupe na susretu akademika svakako spada izlaganje britanskog astrofizičara, inače teškog invalida, Stephena Hawkinsa. Dijelove izlaganja objavio je talijanski dnevnik »Corriere della Sera«. Vrlo jednostavnim rječnikom on je iznio sadašnje stanje spoznaje o pitanju nastanka svemira. Za razliku od nekadašnjih znanstvenika iz sovjetskoga marksističkog kruga koji su tvrdili (i »dokazivali«) da je svemir vječan - to im je prema Hawkinsu omogućilo izbjeći neka »neugodna pitanja« glede njegova postanka - danas se prihvaća teorija o takozvanom Velikom prasku, tj. o početku svemira te o njegovu širenju. Zanimljiv je nadasve njegov zaključak: »Usprkos tome što su učinjeni veliki koraci, nije sve riješeno. Još uvijek na teoretskoj razini nemamo jasno razumijevanje zapažanja koja pokazuju da se širenje svemira ponovo ubrzalo, nakon dugog razdoblja usporavanja. Bez razumijevanja toga ne možemo biti sigurni u budućnost svemira. Hoće li se zauvijek širiti? Je li inflacija zakon prirode? Ili je određeno da se svemir ponovo uruši? Novi rezultati zasnovani na promatranju i koraci u teoretskome napredovanju brzo stižu. Kozmologija je vrlo zanimljiva i aktivna stvar. Sve smo bliže odgovorima na vječna pitanja: 'Zašto smo ovdje?' 'Odakle dolazimo?' Vjerujem da se odgovori na ta pitanja mogu pronaći unutar područja znanosti.«

Razum prima razumne odgovore

Nakon što je godine 2005. kao gost komentator američkoga »The New York Timesa« prodrmao svjetsku javnost razmišljanjem o vjeri i evoluciji, redoviti sudionik sličnih skupova je i bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn. Nakon članka koji je nosio naslov »Pronalazeći nacrt u prirodi« kardinalu je prigovoreno da zastupa takozvanu školu »inteligentnog nacrta«. Na izlaganju se još jednom distancirao od te optužbe (a time na neki način i od Hawkinsova zaključka): »Prirodoznanstveno istraživanje ne nalazi nacrt u prirodi. No nalazi ga čovjek koji razmišlja o svojemu istraživanju, koji se pita što znači to što mu materija 'razumski' odgovara na pitanja te se bavi pitanjem zašto njegov razum može prihvatiti te odgovore.« Inače, kardinal Schönborn je, prema austrijskoj agenciji Kathpress, održao predavanje o stavu pape Benedikta XVI. o evoluciji.

 

GLAS KONCILA