"MUDROST" POSTUPILA "LUDO"

Slučaj Benedikt XVI. – rimsko sveučilište "La Sapienza"

 

     U mnogim je medijima proteklih dana podigla prašinu vijest da su neki profesori i studenti rimskog sveučilišta "La Sapienza" istupili protiv pohoda pape Benedikta XVI. tom istom sveučilištu. Papa Benedikt XVI. je trebao posjetiti najstarije rimsko sveučilište "La Sapienza", ali je zadnji čas, radi prosvjeda nekolicine profesora i studenata, Papin pohod otkazan.

Povijesno gledano, sveučilište "La Sapienza" je bilo papinsko sveučilište. Osnovao ga je upravo Benediktov prethodnik Bonifacije VIII. 1303. godine. Godine 1870. "La Sapienza" postaje državno sveučilište. Danas je "La Sapienza" najveće europsko sveučilište i najstarije u Rimu, koje čine 21 fakultet, 155 knjižnica s oko 4,5 milijuna knjiga, oko 10.000 suradnika i oko 140.000 studenata.

1. Činjenice

Rektor Sveučilišta pozvao je papu da za početak akademske godine održi predavanje na Sveučilištu. Nakon rektorova poziva skupina liberalnih, lijevo orjentiranih studenata, predvođena s oko 70-ak docenata (sveučilište ima oko 7000 članova nastavničkog i profesorskog kadra !!!) istog sveučilišta upućuje prosvjedno pismo Rektoru protiv papinog pohoda i pozivaju studente na prosvjed, ukoliko se papin pohod ne odgodi.

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je u utorak, 15. siječnja 2008., navečer priopćenje, u kojem se kaže: "Nakon dobro poznatih događanja ovih dana vezanih uz posjet Svetog Oca rimskom sveučilištu La Sapienza, koji se na poziv velikog rektora trebao održati 17. siječnja, smatralo se uputnim odgoditi taj pohod". U istom se prioćenju dodaje da će predviđeni govor biti poslan poštom istom sveučilištu.

2. Razlozi prosvjeda – opet nevolje s citatom?!

Najbolje objašnjenje razloga prosvjeda i analizu dao je prof. Armin Schwibach, profesor filozofije na papinskom sveučilištu "Regina apostolorum" u Rimu. Kao glavni razlog za prosvjed nekolicine profesora sveučilišta "La Sapienza" prof. Schwibach navodi neslaganje profesora, koji su Papu nazvali "vrlim zastupnikom katoličkog obskurantizma i vjerskog i katoličkog neprijateljstva prema znanosti." Istovremeno profesori Papi predbacuju i govor, koji je kao kardinal održao 15. ožujka 1990. godine u Parmi o stavu Crkve u "slučaju Galielo Galilei", odnosno da je sadašnji papa, tada kardinal Ratzinger, na tom predavanju branio stavove Crkve u slučaju Galilei.

"Kao znanstvenike, koji su vjerni razumu, ove nas riječi vrijeđaju i ponižavaju", tvrde docenti i u svome pismu od 23. studenog 2007. godine zahtijevaju da se "u ime laiciteta znanosti i kulture, kao i s punim poštovanjem prema sveučilištu, koje je otvoreno docentima i studentima svih vjeroispovijesti i ideologija" odgodi papin posjet.

Što je papa/kardinal Ratzinger rekao u Parmi 1990. godine?

Kardinal Ratzinger je 1990. godine održao jedno predavanje na temu: "Kriza vjere u znanosti". Analizirajući situaciju o krizi vjere u znanosti tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere je ustvrdio da se danas može govoriti o svojevrsnoj promjeni u razumijevanju znanosti, koja je osobito vidljiva iz promjenjenog pristupa u slučaju "Galileo Galilei". U tom je smislu kardinal Ratzinger citirao jednog austrijskog filozofa i "anarhijskog" teoretičara znanosti Paula K. Feyerabenda, koji je napisao: "Crkva se u Galieievo vrijeme uže držala razuma od samog Galileia i razmotrila je etičke i socijalne posljedice Galieievog naka. Njezina osuda protiv Galileia bila je racionalna i pravedna i ona se može samo političko-oportunistički opravdati" (Wider den Methodenzwang - Protiv prisile metoda, Franfkurt 1976, str. 206.).

Iako je kardinal Ratzinger na istom predavanju ustvrdio da bi bilo apsurdno na ovim izričajima graditi neku apologetiku i objasnio da vjera ne odbacuje razum, ipak se polemika zadnjih dana sve više širila. Tiskali su se plakati protiv Papinog pohoda, a u utorak su čak studenti radikalnih lijevih pokreta okupirali rektorat da bi dobili dopuštenje za prosvjed u četvrtak unutar sveučilišnog prostora.

U crkvenih krugovima otkazivanje posjeta nailazi na razočaranja i odobravanje, a mnogi su političari izrazili svoje nezadovoljstvo ovakvim načinom, kojim se brani sloboda govora Papi.

U srijedu, 16. siječnja 2008., novinar Giuliano Ferrara organizirao je od 22 sata "laičko bdijenje" u redakciji svojih novina "Il Foglio". On je to opisao kao "večer razgovora i laičke meditacije o neliberalnom karakteru uskraćivanja prava na slobodu govora gosp. profesoru Ratzingeru/Benediktu XVI."

Prof. Schwibach je siguran da postoji i političko instrumentaliziranje ovog slučaja, koji neki mediji namjerno uveličavaju i krivo prikazuju. S druge strane, činjenica jest da je Crkva trn u oku agresivnom i ateističkom laicizmu. Ovakvi postupci to potvrđuju. Istovremeno nema mjesta više argumentacijama. Mjesto dijaloga i razumnog suprotstavljanja zauzimaju protesti i nemiri.

Svoj komentar prof. Schwibach zaključuje na sljedeći način:

"Je li moguće, da jedna zemlja, koja nije u stanju riješiti problem s vlastitim smećem (radi se naime o problemu grada Napulja, trećeg po veličini, čija gradska uprava muku muči s prevelikom količinom otpada i to ne može nikako riješiti, op P.P.), još manje u stanju primiti jednog šefa države i vjerskog vođu u jednoj akademskoj auli i iskazati mu uljudnost, saslušati ga i onda ga nakon toga kritizirati?

Bez sumnje: ako su ovi događaji izričaj "emancipirane" i "prosvjetljene" laičke kulture, onda to treba žaliti.

Laku noć, prosvjetiteljstvo. Tvoji te nerazumni praunuci nose prema grobu", zaključuje svoju analizu prof. Schwibach.

 

mr. don Petar Palić