PREDSTAVLJENI REZULTATI PETICIJE "MEĐUNARODNI POZIV NA ZAŠTITU PRAVA I DOSTOJANSTVA LJUDSKE OSOBE I OBITELJI"

 

     Na tiskovnoj konferenciji održanoj u ponedjeljak, 29. prosinca u dvorani Tribina grada Zagreba, građanska inicijativa "Potpisujem Deklaraciju" predstavila je rezultate peticije pod nazivom "Međunarodni poziv na zaštitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji", pokrenutu povodom 60. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima.
Govoreći o rezultatima, Ivica Relković je podsjetio kako je pokretač peticije bio Europski forum za ljudska prava i obitelj, a u Hrvatskoj ju je provodila građanska inicijativa „Potpisujem Deklaraciju". Potpisi su se prikupljali na oko 1200 potpisnih mjesta u dvije nedjelje 7. i 14. prosinca u cijeloj Hrvatskoj, a u drugim terminima posebice gdje djeluju udruge koje su podržale inicijativu i u druge dane, kao i druge vjerske zajednice. Nakon prikupljenih podataka s oko 800 potpisnih mjesta, ukupno je prikupljen 201.061 potpis. No, Relković je istaknuo kako taj broj nije konačan, jer formulari s potpisima i dalje dolaze. U ime organizatora izrazio je zadovoljstvo odazivom, jer su oni kao najniži željeli cilj tijekom pripreme akcije postavili brojku od 100.000 prikupljenih potpisa. Stoga raduje činjenica da veliki broj hrvatskih građana želi stati u obranu života, braka, obitelj i roditeljskih prava i drugih vrednota, te da ih promatra kako je to izraženo Općom deklaracijom i ovom peticijom.
Tijekom pripreme i za samog potpisivanja organizatori su podijelili više od 500.000 letaka s tekstom peticije i člancima Opće Deklaracije o ljudskim pravima.
Islamska zajednica je prema riječima imama zagrebačke džamije Mevludija ef. Arslanija u Zagrebu i drugim mjestima prikupila više od 1000 potpisa. Arslani je podsjetio kako islamska zajednica u potpunosti podržava tu inicijativu, jer njen sadržaj, a to je pravo na život, obitelj i odgoj sljedbenici Islama smatraju elementarnim pravom.
U drugom dijelu konferencije za novinare, prema najavi iznesen je osvrt na najnovije događaje vezane uz programe zdravstvenog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Ladislav Ilčić, prof., iz Udruge Glas roditelja za djecu (GROZD) je podsjetio kako su Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar", Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Zavod za javno zdravstvo proveli vrednovanje programa uspješnosti, a ne vrednovanje potrebe, jer je ona neupitna, što je definiralo i Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta.
Agata Ladić, u ime vlastite djece i više od 40.000 roditelja koji su se izjasnili za program istaknula je kako je smatra da je razdoblje koje je obuhvaćeno istraživanjem vrednovanja bilo prekratko, te je izrazila nadu da će odgovorni poslušati glas roditelja.
Student Domagoj Gregov, jedan od koautora programa zdravstvenog odgoja GROZD-a, istaknuo je kako je on kao srednjoškolac bio sretan da je imao priliku sa svojim vršnjacima razgovarati u školi o takvim prevažnim temama.
Dr. sc. Marija Ćurlin s Medicinskog fakulteta u Zagrebu koju je angažirala Udruga GROZD na izradi programa istaknula je kako je u izradi toga programa bio potreban interdisciplinarni rad i angažiranje stručnjaka širokog spektra, što je i opravdanje da je program napravila udruga, jer ne postoji stručna institucija koja bi to mogla sama.
Na kraju konferencije za novinare prisutnima se obratio predsjednik Komisije „Justitia et pax" zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. Izrazio je zadovoljstvo odazivom vjernika na izjašnjavanje radi osnovnih ljudskih sloboda, a i na potpori koju su dale druge vjerske zajednice. Ovaj stav se neće više moći ignorirati, rekao je biskup Košić, jer ne možemo biti zadovoljni poštivanjem ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. Kao primjere istaknuo je Zakon o pobačaju, jedan od najliberalnijih u Europi, potom novoizglasani Zakon o suzbijanju diskriminacije kojim se direktno ugrožava obitelj kao zajednica ljubavi i života, a sada se to očituje i u zaustavljanju programa zdravstvenog odgoja, što je pak u suprotnosti s pravom roditelja na vlastiti odgoj djece.
Biskup Košić je ovom prigodom iskazao i nezadovoljstvo pristranošću javne televizije, ali i drugih medija koji su pratili potpisivanje peticije. Više prostora dano je onima koji su akciju osporavali, od onih koji su je provodili, upozorio je Košić. Također je istaknuo pristranost HTV-a vezano uz zabranu rada nedjeljom. Hrvatska televizija je na sam Božić na vrlo degutantan način u središnjem informativnom dnevniku otvoreno svrstala protiv odredbe zabrane rada nedjeljom. Čini mi se da to ukazuje na korupciju na Hrvatskoj televiziji, jer kako drugačije protumačiti da javna televizija koja bi trebala odražavati mišljenje javnosti prikazuje samo predstavnike velikih lanaca koji će nešto izgubiti od zarade, dakle samo njihovu priču a zapostavlja argumente radnika koji ne dobivaju plaćen svoj rad nedjeljom. Nije to prvi puta da se HTV otvoreno stavlja na stranu krupnog kapitala, a protiv radnika i većine građana ove zemlje koji su katolici, bez obzira što je prije nekoliko godina njih više od 300.000 potpisalo da je protiv rada trgovina nedjeljom. Naši mediji, a osobito HRT, nipošto nisu ni javni ni neovisni jer se pokazuju otvoreno uvučeni u obranu interesa krupnog kapitala i lišeni etičkog osjećaja obrane radnika i moralnih vrijednostima na kojima počiva ukupna kultura ovog našeg naroda. Ako već ne žele promicati moralne vrijednosti u skladu s kulturom našeg naroda i podneblja, mogli bi barem biti neopredijeljeni, te kad već daju toliko prostora jednoj strani, čudimo se da barem isto toliko prostora ne daju i drugoj strani i njihovim argumentima – da o komentarima i intonaciji kako se to iznosi sa strane urednika i voditelja informativnih emisija i ne govorim. Pitam se: jesu li to vjernici u RH opet građani drugog reda?
Naši mediji, a osobito Hrvatska televizija nisu ni javni, ni neovisni već su uvučeni u obranu interesa krupnog kapitala, lišeni su etičkog osjećaja obrane radnika i moralnih vrijednosti na kojima počiva kultura našeg hrvatskog društva, rekao je biskup Košić te najavio skorašnju izjavu Komisije HBK „Justitia et pax".

IKA